prometni signali, informacije koje se upućuju sudionicima kako bi se promet odvijao na uređen način, sigurno, učinkovito i brzo. Pojam se u užem smislu odnosi na poruke promjenljiva sadržaja koje se, već prema situaciji, upućuju prometnim signalnim uređajima, za razliku od stalnih, npr. prometnih znakova.
Prometni signalni uređaji daju informacije o preporučenom i obveznom načinu kretanja, tekućem i budućem stanju prometnoga sustava, brzini kretanja, položaju korisnika u sustavu i u odnosu na druge korisnike i dr. Signal može biti takav da ga korisnik prima izravno vidom, sluhom, iznimno i dodirom, ili posredno, uz pomoć prijamnih uređaja. Danas je davanje signala obično automatizirano, a automatiziraju se i dr. prometni procesi. Tako će, primjerice na izlaznoj rampi parkirališta, nakon plaćenoga parkiranja vozač dobiti signal slobodnoga prolaska (zeleno svjetlo) i istodobno će se podići automatska rampa. Prometnim signalnim uređajima često se daljinski upravlja, nadgleda ih se i održava, pojedini uređaji imaju usporedne ključne sklopove ili sustave napajanja energijom za slučaj kvara nekoga od njih, pa su kvarovi vrlo rijetki, čak i u najtežim vremenskim i dr. uvjetima. Nerijetko postoje i pričuvni planovi ručnog upravljanja prometnim i vezanim procesima za slučaj potpunoga prestanka rada signalnih uređaja.
U pomorskom prometu signalne zastave (zastavni signali) rabili su već stari Grci, dok su im svjetionička svjetla olakšavala navigaciju. Ipak, tek je u XVI. st. španjolska flota prva organizirano rabila sustav signala, a 1857. bio je izdan prvi međunarodni priručnik pomorske signalizacije. God. 1870. bila je prihvaćena međunarodna konvencija o signalima trgovačke mornarice, koju su poslije preuzeli Ujedinjeni narodi, s bitnom revizijom provedenom 1969. Osim zastavnih, svjetlosnih i zvučnih signala, u pomorstvu se za signalizaciju rabe radijski uređaji, a u slučaju nužde i signalne rakete. Suvremeni promet unutarnjim plovnim putovima također ima potanko uređen sustav signalizacije koji sadrži svjetlosne, zvučne, zastavne, radijske i dr. signale, a na prevodnicama i semafore nalik cestovnima.
U željezničkom prometu s prometalima prisilno vođenima po tračnicama, prometna signalizacija je od posebne važnosti. U početcima željeznice strojovođi su poruke o stanju kolosijeka u smjeru vožnje bile davane ručno, svjetiljkom i zastavom. Poslije je mehanički signal postavljen uz kolosijek imao zakretnu ruku, i njezini su različiti položaji upućivali o stanju kolosijeka pred vlakom. Željeznički svjetlosni signali, slično cestovnima, najčešće rabe crvenu, žutu i zelenu boju. No kako pri istoj brzini željezničko vozilo ima znatno veći zaustavni put od cestovnoga, značenja tih signala u željezničkom prometu ponešto su drukčija. Tako zeleno svjetlo često označava ne samo slobodan prolaz u tekućem pružnom bloku, nego i u sljedećem. Žuto svjetlo nalaže opreznu vožnju s vjerojatnošću potrebe skoroga zaustavljanja vozila. Crveno svjetlo, kao i u cestovnom prometu, nalaže obvezno zaustavljanje. Uporaba predsignala, tj. signala postavljenoga pred glavnim, željeznici donosi dodatnu sigurnost. Noviji željeznički sustavi prenose pružne signale u upravljačku kabinu.
U cestovnom prometu danas je vrlo razvijena signalizacija, a upravljanje prometom na raskrižjima uz pomoć semafora tek je jedan njezin dio. Prometna signalizacija ima važnu ulogu u tzv. pametnim prometnim sustavima, koji promet nadziru i upravljaju njime uz pomoć informacijske i telekomunikacijske tehnologije. Neki su od primjera sustavi naplate cestarine, upravljanja prometom na autocestama (posebice tijekom radova), signalizacije slobodnih parkirališnih mjesta, osiguranja prednosti prolaska prometalima javnog prometa, signalizacije putničkih i teretnih terminala, preusmjeravanja tokova u cestovnim mrežama s obzirom na trenutačnu gustoću prometa itd.
U zračnom prometu postoje složeni signalizacijski sustavi, zasnovani na radijskim vezama i radarima, a rabe se i svjetlosni, zvučni i dr. signali. Njima se ponajprije upravlja zračnim prometom u svim njegovim fazama, a postoje i signali koji se odnose na kretanje i ponašanje putnika. (→ kontrola zračnoga prometa)
